Posvuda u Srednjoj Dalmaciji, Hvaru, Starome Gradu, pa i na Visu, u Makarskoj, po Braču, u Splitu, Trogiru... uzavrele su rive, obale, lučice i mandrači kao usred ljeta. Najavljuju se rekordi nad rekordima, nikad takve turističke sezone, a pohodi nautičara na pedesetak luka u moru Dalmatinsko-splitske županije već se dobro prepoznaju.
SPLIT PA ONDA SVI
Radovi po lukama, sanacije obale i pristaništa, te gradnja novih, upravo su pri kraju da bi se moglo otvoriti vrata gostima i sezoni, kad ono već nahrupio svijet na Srednju Dalmaciju. Već u Splitu osjeća se taj sezonski „tsunami“ jer čim se grad Dioklecijana prepunio, znači da slijede barem izleti na splitsku okolicu a to su pusti otoci sve tamo do Palagruže ili obalom do makarskog i trogirskog akvatorija a naravno i interesantnog zaleđa u brdima na malo friškijem zraku uz janjetinu i druge specijalitete primamljive dalmatinske Zagore.
Prateći sezonu kreće i Lučki vjesnik/Port News, brevijar za svakoga na moru koji se već temeljito udomaćio među nautičarima koji ga traže čim pristanu u nekoj od prekrasnih pedesetak luka Srednje Dalmacije. Najveći bum zadnjih ljeta je Stari Grad koji je prije bio ribarsko težačko malo mjesto za povući se od glasnog i razbuktanog srednjedalmatinskog Mediterana. Stari Grad je najbolji primjer što znače vezovi.
DANI U VALI
Taj najstariji hrvatski gradić s vršnjakom Issom na Visu postao je zapravo najfrekventnija luka s polivalentnim obilježjem. U golemom starogradskom zaljevu po veličini u samom vrhu na Jadranu – prije uplovljavanja u gradić trajektna luka može primiti barem dva trajekta, a pristaju i iz Italije. Tu su još dva „gata“ za jahte, male kruzere tipa turistički trabakuli i jedrenjaci, te za brodove što dovoze gorivo i ostalo. Luka je spremna doslovno za sve.
Dalje uplovljavanjem u sam gradić sa svake strane tijesne luke ima po 40 vezova sa stotinjak muringa a po sredini je i desetak bova. Neposredno prije tih nautičarskih vezova ima pristaništa i za desetak jedrenjaka. U samom dnu luke Staroga Grada prostire se još rive i vezova za oko 350 „komunalaca“, dakle za male brodice koji su od starine vezani za Paiz.
Prava je to atrakcija za Dane u vali koji se održavaju na izmaku sezone kada u Paiz nahrupe stari brodovi gradnje tipa Betina koji svjedoče o povijesnoj hrvatskoj brodogradnji i maritimnoj kulturi. Srednja Dalmacija tako postaje brendirana poput najglasovitijih francuskih Brestova itd. Sve to doprinosi ukupnom turizmu i nautičarstvu te pomorskom ugledu Hrvatske.
PRIJE I POSLIJE LJETA
Cilj je da nitko ne zaostaje pa se gradi i popravlja, širi riva, otvaraju novi kapaciteti, posvuda, u Jelsi se gradi do zadnjeg časa, Hvar će produžiti rivu, Vis je trenutno na samom vrhu sa 12.000 uplova godišnje, prati ga vršnjak Stari Grad sa desetak i tu je naravno Hvar sa osam tisuća uplova. Jelsa s Lučkom upravom županije gradi lukobrane, Makarska je već plasirana s novim kapacitetima na svjetskim kartama, čeka se prvi pravi porat u povijesti Omiša.... Zbilja nema kraja razvoju Srednje Dalmacije. A sad u more! Ove godine je i klima učinila da se produži sezona pa su gosti stigli već za Uskrs prvih dana travnja a onda od svibnja užgalo se istinsko ljeto prije ljeta. Valja uhvatiti tu poruku: kako ne propustiti ljeto poslije ljeta!