KRILO JESENICE

GRADITI SE MORA!

 

KRILO JESENICE DOBIVA NOVI ŽIVOT I LUKU

 

        Nema stranca koji ne prikoči kad mu iznenada u okuci pukne pogled na šumu jarbola, jedrenjaka, starih trabakula i modernih glisera izloženih kao na kakvom sajmu brodograditeljskog vremeplova – čim lokalnom cestom između Splita i Omiša «uplovi» u Krilo Jesenice. Prizor je neponovljiv jer broj privezanih brodusina izaziva pomisao da je to luka grada sa stotinjak tisuća stanovnika, iako se odmah vidi da je u pitanju malo, stisnuto uz more, tipično  dalmatinsko misto.

 

300 GODINA SALBUNJERE

 

         Prizor nije slučajan. Tradicija brodovlasnika koji danas svoje flote koriste u turističke svrhe, odgovara šali da se tu radi o brodarskom gradiću Onassisa. Krilo Jesenice, na 15 kilometara od Splita, zapravo je mjesto koje se šćućurilo u dnu uvale između Bajnica i Jesenica, a pripada općini Dugi Rat. Krilo već 300 godina njeguje svoju brodarsku orijentaciju. U 19. stoljeću Krilo je imalo čak i parobrodsku liniju. A tipičnost Kriljana je njihova višestoljetna okrenutost trabakulima specifične građe i namjene. Zovu ih salbunjere, a riječ je o brodovima građenima za prijevoz pijeska, salbuna.

           Prioritet općine Dugi Rat i naselja Krilo uređenje je lučkog područja, kako je i definirano Prostornim planom uređenja Općine Dugi Rat otprije nekoliko godina, te Urbanističkim planom uređenja luke Krilo. U Krilu je prvotno bio stacioniran manji broj većih brodova koji su služili za vađenje pijeska iz akvatorija na ušću rijeke Cetine. Do prenamjene tih brodova u turističke svrhe dolazi početkom sedamdesetih u prošlom stoljeću.

 

TURISTIČKA FLOTA TRABAKULA

 

          Danas je turistička flota Kriljana narasla na 120 brodova. Odatle i narasla potreba za gradnjom luke koja je dosad održavana i improvizirana isključivo radom samih mještana te vlasnika brodova. Luka je na taj način dobila osnovni prostorni obuhvat i strukturu. Zaštita akvatorija luke izvedena je južnim i istočnim lukobranom koje su mještani sami izgradili. Primarni i sekundarni lukobran dijelom su već izvedeni, ali u neodgovarajućem materijalu i gabaritima.

         Izgradnjom i uređenjem luke prema novonastalim potrebama u potpunosti će se uvažiti postojeća situacija te će se sve izgrađene građevine i objekti uklopiti u konačno rješenje luke i obalnog pojasa. Artikuliranjem sadašnje improvizirane luke, Krilo će dobiti sve prednosti uvjetnog pristaništa, a projektom će se zapravo objediniti život i potrebe općine Dugi Rat, udruge brodara, koncesionara, Lučke kapetanije, lokalnog stanovništva, turista, dakle sve što Krilu daje životnu svakodnevicu.

         U luci Krilo na stalnom je vezu veliki broj turističkih brodova u vlasništvu mještana Krila koji u ljetnom razdoblju krstare na rutama Srednjeg i Južnog Jadrana. Postojeće stanje u luci nije zadovoljavajuće zbog niske razine opremljenosti i sigurnosti luke, pa je neophodno uređenje radi svih sudionika.

 

ZA DUGI RAT 

 

         Lučka uprava svojim inicijativama i angažmanom vodi računa o studiji izvodljivosti, računajući i na financijske zahtjeve, a za projekt su i u minusu i u plusu zainteresirani svi sudionici, od jedinica lokalne samouprave, preko županijskih čimbenika, Ministarstva pomorstva i prometa, do EU-fondova itd…

        Prihodi koji će se generirati izgradnjom luke, dakle naplatom lučke pristojbe, lučke naknade te koncesije, postat će prednost spomenute luke u njezinu gospodarskom razvoju i uopće u napretku općine Dugi Rat. Sve se na kraju svodi na onu temeljnu svakodnevicu, bolje uvjete života i rada, općedruštvene koristi za lokalno stanovništvo. 

 

ŠETNJA KROZ MJESTO

 

      Krilo novim projektom dobiva luku za javni promet s trajektnim pristanom, te sportsku luku u sjeverozapadnom dijelu akvatorija koji je zaštićen lukobranima na istoku i jugu. U zapadnom dijelu lučkog područja planirana je prometnica koja se veže na državnu cestu D8, dakle cesta kroz mjesto postaje lokalnom prometnicom, računajući na planiranu izgradnju brze ceste Trogir – Split – Omiš koja prolazi zaleđem. Tako će se omogućiti pristup do parkirališta za osobna vozila  i autobuse  u zapadnom dijelu.

 

SUHA MARINA I NOVI GAT

 

      Uz parkiralište su u planu građevina poslovne namjene (trgovina, ugostiteljstvo, usluge), sportska igrališta, obalna šetnica, prometnica s oko 40 parkirnih mjesta, suha marina s dizalicom, novi gat i riva sa šetnicom ispred hotela kao punktom koji bi morao postati novim središtem mjesta...